| |
|
Zaborav vlastitih korijena i
vlastite povijesti na početku je svakog ljudskog
otuđenja!
Josip Bozanić |
|
Odlaskom Turaka sa šireg
đakovačkog prostora i povratkom
naroda iz raznih
zbjegova u slavonskim šumetinama te dolaskom
novih obitelji s bosanske strane na prvim
popisima puka 1698. i 1702. U selu je tad bilo
oko 37 kuća
i nahode se slijedeci rodočelnici: Marko Gjalo
(vjerojatno Gjalić), Stjepan Slobođanac, Živko
Petrović, Ilija Tomin sin, Đuro Markov sin,
Marko Posavac (Posavčević), Marko Grgić, Šimo
Mumić, Matan Jančikić, Grgo Kretonić, Ilija
Čerleni, Martin Malašević, Mato Ilianetić (
Ilanić), Antun Petrović, Marko Varga, Mato
Jančikić, Đuro Pejakov, Andro Kedačić, Marija
Kedačić, Nikola Kedačić, Marijan Vuković, Mirko
Karapantić, Martin Diak, Petar Zetović, Grgo
Ručević, Petar Tomašović, Mirko Budrovac,
Marijan Marković, Nikola Ciganović, Ivan
Kedačić, Mato Kusturović, Mirko Damjanović,
Andrija Bošnjak i Andrija Balić a u kasnijem
popisu iz 1749. pristigloje jos stanovnika, i to
Živković, Kladarić, Ilić, Vladić, i Vujčić. |
|
Pregledavajući Matičnu knjigu
Budrovaca, vjenčanih
i umrli od 1857- 1900. izdvojio sam
24 obitelji, i to onih koji i dan
danas žive u Budrovcima.
Na ovom poslu radio sam
više od
dvije godine dana jer svako prezime sam
kopirao i zapisao tako da sam ih sve dobro
upoznao. Mnoge su
obitelji danas srođene
ženidbom. U Budrovcima su
se od 1857. do 1900. vjenčala
822 para, dio njih u Piškorevcima(74
para) te dio u Vrpolju
(46 para), a svi ostali u Budrovcima. U tom
razdoblju umrlo je 2327 osoba, što djece,
što
odraslih, najčešći uzrok smrti bila je sušica, a
dosta je djece umiralo nakon par dana poslije
poroda, kao i mnoge rodilje, najvjerojatnije od
sepse. |
|
Neke obitelji su izumrle ili
odselile te ih u selu više nema te su tako
nestali i negda veliki rodovi:
Bučanović,
Ilanić,
Mijakič, Šarengradić,
Španjević,
Vinković.. |
|
1857.-1900. vjenčano je
ca.822 para |
|
1857.-1859. |
1860.-1869. |
1870.-1879. |
1880.-1889. |
1880.-1889. |
1857.
22 para
1858.
21 par
1859.
8 parova |
|
1860.
6
parova
1861.
48
parova
1862.
29
parova
1863.
27
parova
1864.
16
parova
1865.
18
parova
1866.
14
parova
1867.
21
par
1868.
25
parova
1869.
18
parova |
|
1870.
13
parova
1871.
12
parova
1872.
15
parova
1873.
14
parova
1874.
15
parova
1875.
22
para
1876.
26
parova
1877.
13
parova
1878.
11
parova
1879.
15
parova |
|
1870.
13
parova
1871.
12
parova
1872.
15
parova
1873.
14
parova
1874.
15
parova
1875.
22
para
1876.
26
parova
1877.
13
parova
1878.
11
parova
1879.
15
parova |
|
1890.
15
parova
1891.
11
parova
1892.
14
parova
1893.
24
para
1894.
11
parova
1895.
10
parova
1896.
9
parova
1897.
12
parova
1898.
8
parova
1899.
20
parova
1900.
14
parova |
|
|
1857.-1900. umrlo je
ca. 2327 osoba |
|
1857.-1859. |
1860.-1869 |
1870.-1879. |
1880.-1889. |
1890.-1900. |
1857.---42
1858.---51
1859.---71 |
|
1860.---98
1861.---89
1862.---69
1863.---77
1864.---71
1865.---57
1866.---72
1867.---71
1868.---79
1869.---50 |
|
1870.---67
1871.---86
1872.---69
1873.---45
1874.---60
1875.---36
1876.---53
1877.---53
1878.---58
1879.---80 |
|
1880.---36
1881.---45
1882.---31
1883.---37
1884.---28
1885.---32
1886.---36
1887.---49
1888.---31
1889.---32 |
|
1890.---31
1891.---59
1892.---65
1893.---37
1894.---32
1895.---57
1896.---38
1897.---29
1898.---34
1899.---43
1900.---41 |
|
|
Uvjetno izgovoreno: svi znaju za
roditelje, puno njih za bake i djedove obaju
roditelja, sve manje ih zna za prabake i
pradjedove, a od poznavanja praprabaka i
prapradjedova upada se u sve veće neznanje, dok
ono sve što je dalje od toga postaje nemoguća
misija i tu u načelu prestaje svaka sustavna
usmena predaja. Ako i tada prevlada znatiželja o
svom podrijetlu postaje se dostojan krenuti
nedovoljno obilježenim putovima istraživanja
vlastita rodoslovlja. Oni uvijek počinju
propitivanjem roda, te poznatih starina i svih
susretljivih znalaca i kazivača, a zatim
prelistavanje svih vrsta Matičnih knjiga,
Staležnika zvanih Status Animarum (Stanje duša)
u župnim uredima. Matične knjige su javni
dokumenti kojima se dokazuje rođenje, vjenčanje
i smrt te svakom rodoslovcu najtočniji izvor
podataka prilikom istraga svoga roda. Ne treba
zanemariti niti pregled groblja i spomenika u
njima. Uz to su dobrodošle i sve rodoslovne teme
iz časopisa i knjiga, a svakako i pregledavanje
školskih i telefonskih imenika, kao i zapisa u
mnogim arhivima, gruntovnicama i katastrima te
uvid u slike u obiteljskim albumima. Nije na
odmet prelistati vojne pismohrane, statistike
popisa stanovništva i mnoge zemljovide svih
vrsta. I gdje sve ne? No, sigurno uvijek stazama
zanimljivim iznad svega!?
Svaka
suradnja je
dobro došla kao
i svaka nova
informacija o
rodoslovu
budrovčana
rado ću
objaviti kao i
fotografije.
Kontakt:
Josip Rucevic |
|
Selo
Budrovci
udaljeno
je
oko
5 km
od
Đakova
u
istočnom
dijelu
Hrvatske |
|
Autor, Josip Ručević Joščev, rođen je 1944. godine u Budrovcima,
zanimaju ga istraživanja rodoslova, prvenstveno Ručevića, kao i podrijetlo roda Ručevića, te rukopisi prema zapisima nekih ručevačkih rodoslovnih crtica drugih autora kao i svoga obiteljskog korijena budrovačkih Ručevića - lokalno nazivanih Joščevi. Također se potrudio i u vezi s istraživanjem Rodoslova Budrovčana.
|
|
|
